U ponedjeljak 13. travnja, oko podne, ispred kule kneza Nikole Frankopana u Krku, krenula je zanimljiva pješačka tura koju je sačinjavalo više od 200 ljudi: KRČKIM PUTEVIMA SPAROGA 2009. Jedna u nizu zanimljivih manifestacija kojima Grad Krk i TZ grada Krka animiraju goste izvan sezone i koje bi zasigurno mogle poslužiti kao uzor ostalim gradovima. (više o aktivnostima: www.tz-krk.hr) -
Šetnja je započela kroz drevne uličice grada, obalnom šetnicom i tzv. zelenim labirintom do hotela „Dražica“ i „Koralj“. nastavila se po poluotoku Prniba poznatom po maslinicima, oazama mirisnih borova i prirodnim „suncobranima“ od hrasta crnike, kako su to slikovito opisali promotori s Krka.
Maslinarskim putem dugačka povorka stigla je do malog pristaništa Sv. Mikul, blizu franjevačkog otočića Košljuna (nekoliko stotina metara nasuprot). Krčki brodovi „Otac Roko“, „Žara“, „Eigida“ i „Mali Pin“ prevezli su šetače Puntarskom valom, do Dunata. Nakon kraće vožnje uslijedilo je iskrcavanje na Dunatu pred samu istoimenu starokršćansku crkvicu. Na Dunatu bila je pripremljena i okrijepa, autohtono krčko jelo. Nakon pauze povorka je šetača postala “planinarska” i krenula uzbrdo prema Korniću, dok su se oni umorniji okrenuli organiziranom autobusnom prijevozu nazad za Krk. Vrijedi napomenuti da nije puno ljudi odustalo iako je i do tada pređen poprilični broj kilometara, a ipak učestvovali su i stariji ljudi, ali i mala djeca.
U Korniću je razgledan Muzej – autohtona krčka kuća – u kojem se može vidjeti kako su nekada živjeli naši stari. Nakon muzeja povorka nastavlja prema Muraju i Lakmartinu i maslinarskom cestom na Paradiso s kojeg puca prekrasan vidik na horizont, more i vizure otoka Plavnika, Cresa, Raba …
Po povratku u grad Krk pripremljena je velika fritaja od 1002 jaja! Naravno sa šparogama! Uz maslinovo ulje i odlično vino.
Za kraj vrijedi pohvaliti organizatore, koji su ovo odradili spontano i vrlo detaljno- ništa nije prepušteno slučaju,
pa je osim svega spomenutog važno reći da su povorku pratili članovi Vatrogasnog društva, koji su dijelili vodu učesnicima,
osiguravali prijelaze preko prometnica, i budnim okom pratili dali je sve u redu (problema nije bilo!).
Osim vode, u auto su nakrcali i hrpu slasnih
suhih smokava koje su zaista dobro došle prilikom ove poduže šetnje, koja se prilično svidjela i domaćima, ali i brojnim strancima.
Oni koji se nisu odlučili na ovu putešestviju po krku, zabavljali su se na Rivi gdje je organiziran i prigodan “mali proljetni sajam”
na kojem su prezentirani hrvatski originalni proizvodi, od suvenira do hrane, vina i drugog. Bilo je očigledno da je takva raznolika ponuda
veselila veliki broj stranih i domaćih turista koji su se odlučili provesti uskršnje blgdane po Krku.
Na slici vidimo gradonačelnika Krka kako veselo priprema jaja i šparoge, uz odobravanje velikog broja ljudi na završnoj fešti na Rivi.
U centru jedne od najplodnijih istarskih dolina, između s jedne strane zakonski zaštićenog krajolika (570 ha), a s druge strane Parka prirode Učka, gradi se najveća tvornica kamene vune na svijetu. 51 ha plodnog zemljišta pićanska općina je prodala (poklonila) po simboličnoj cijeni od 1.98 eura po metru kvadratnom danskom proizvođaču kamene vune tzv. Rockwool – u. Više info—>>>>
Proces proizvodnje kamene vune vrlo je riskantan po okoliš i krajnje opasan po ljudsko zdravlje. Čak i iz manjkave “Studije o utjecaju na okoliš” koju je naručio Rockwool, a izveo Ekoenerg d.o.o. iz Zagreba ,saznajemo niz više nego alarmantnih podataka.Iz tri dimnjaka( 75m, 30m i 10m visokih ) sprovoditi će se emisija znatnih količina : sumpornih oksida( godišnje najmanje 2 700 tona), koncentriranih kiselina ( 1000 tona) , ugljik monoksida-osobito otrovnog i bezmirisnog plina (600 tona), nepoznate količine iznimno
otrovnih spojeva teških metala,dioksina,amonijaka, kancerogenih organskih spojeva poput formaldehida i fenola (plinovi neugodna mirisa), vrlo toksične prašine iz većeg dijela postrojenja ect…
Za proizvodnju bi se koristilo najmanje 75 000 tona koksa godišnje uz već postojeće: Cementara (30 km udaljena)-40. 000 tona ugljena, Vapnara (10 km)- 20.000 t ugljena, elktrana (8 km)- 600.000 tona ugljena.Granice ispuštanja koje navodi Studija su za većinu tih tvari i spojeva 200%, 300%, 500%, a za sumporne okside (sumporna kiselina, kisele kiše) čak i 3 600% iznad dopuštenih prema evropskim propisima za spalionice otpada.Studijom izostavljeni visokokancerogeni ugljikovodici( PAH),zatim teški metali (ponajprije živa i kadmij) i neke bitne informacije, imale su za cilj prikriti prave razmjere onečišćenja i opasnosti po zdravlje građana.
Tvornica bi radila 333 dana u godini, 24 sata na dan. Za početak bi lokalnim cestama neprekidno prometovalo 140 kamiona na dan a za par godina kada se tvornica proširi tj.duplira taj broj bi bio 252 kamona dnevno.Lokacija na kojoj se tvornica upravo gradi je konkavna dolina u podnožju Učke gdje je slabo strujanje zraka osobito pri oblačnom vremenu. Isto tako, nalazi se iznad i pored nekih od najvećih podzemnih tokova tako da je realna mogućnost kako će emisije iz proizvodnog procesa trajno zagaditi lokalne i cjelokupne istarske vodotokove (krš, porozno tlo) i ozbiljno ugrozit zdravlje svih stanovnika Istre.Već sada je u Istri stopa određenih vrsta raka za 50% viša nego u ostatku RH.
Zavod za javno zdrastvo Pula već sada skriva podatke analize vode (nisu dostupne ni novinarima ni gradjanima Istre).
U radijusu od samo 10 km koji se navodi kao “impact” zona Rockwoolovih emisija nalazi se 30-tak agroturističkih gospodarstava koji su uzeli kredite od države, a sada im se tu dovodi teška industrija (pravana država?). Zanimljivo je i napomenuti da su uz prodaju zemljišta lokalni političari i hrvatska vlada Rockwoolu velikodušno zajamčili i niz dodatnih koncesija.Općina Pićan je oslobodila Rockwool plaćanja 5,7 miliona eura koje su oni bilimdužni platiti za komunalni doprinos i druge naknade i uz to im oprostila plaćanje poreza na dobit na 10 godina.Isto tako HEP se obavezao izdvojiti 2,75 milijuna eura iz svog džepa kako bi preuredio trafostanicu za potrebe tvornice.Dakle kada se sve zbroji, ispada da su hrvatska vlada i općina Pićan u stvari platili Rockwoolu kako bi došao u Istru. Postavljaju se pitanja: -Zašto je jedna od najplodnijih lokacija u Istri prodana za smiješnu svotu,manju čak od svote koju je Slovenska vlada tražila od Rockwoola za teren u podnožju nuklearke Krško?
-Kako se ova sumljiva investicija uklapa u viziju Istre kao turističke destinacije i ” očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti” koja se spominje u nedavno završenom nacrtu “Regionalno operativnog programa” Istarske županije?
- Kome je u interesu da se zbog jedne tvornice kamne vunežrtvuje zdravlje i egzistencija svih građana Istre?
U utorak 28. studenog, 2006. godine u 19:30h u Monteparadiso Hacklabu u
Rojcu (Pula) održati će se prezentacija GNU/Linux [1] distribucije Kubuntu [2],
inačice Ubuntu Linuxa [3]. Kubuntu linux distribuciju prezentirati će
voditelj Kubuntu projekta Jonathan Riddell [4].
Na prezentciji će biti prisutni i članovi hrvatskog Ubuntu
lokalizacijskog tima [5] koji će prezentirati svoj rad.
